Okvir za upravljanje plažama
Upravljanje plažama, kao važnim dijelovima obalnih područja, treba biti sagledano i uključeno u šire programe upravljanja obalnim područjima. Kao jedan od takvih procesa upravljanja kojim se postiže održivi razvoj obale je Integralno upravljanje obalnim područjima (IUOP).
„Integralno upravljanje obalnim područjem označava dinamički proces održivog upravljanja i korištenja obalnih područja, uzimajući istovremeno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i korištenja, njihovo međusobno djelovanje, pomorsku usmjerenost pojedinih aktivnosti i korištenja i njihov utjecaj na pomorske i kopnene dijelove.“ (Protokol o IUOP; čl.2 (f))
Temeljni cilj upravljanja plažama treba biti uspostavljanje optimalne ravnoteže između očuvanja prirodnih vrijednosti plaža i osiguranja održivog korištenja njihovih razvojnih (rekreativnih) potencijala. S tim u vezi, nužno je:
- određivanje tipova plaža;
- jasno definiranje plažnih područja na kojima će korištenje biti svedeno na najmanju moguću mjeru, u korist očuvanja njihovih prirodnih vrijednosti, kao i područja na kojima će se najveći napor posvetiti unaprijeđenju rekreativnih kapaciteta plaže;
- poticati/razvijati održiva rješenja uređenja i pružanja usluga na plažama;
- olakšati institucionalno upravljanje plažnim područjima, osobito zaštićenim dijelovima prirode;
- uspostaviti sustav praćenja stupnja očuvanja prirodnih vrijednosti kao i kvalitete razine usluga koja se osigurava na plažnim područjima (kroz postojeće institucije za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i sl. te kroz program izdavanja koncesija);
- podizati razinu informiranosti korisnika i upravitelja plažnih područja o važnosti održivog upravljanja ovim vrijednim resursom;
- poticati sudjelovanje javnosti u programima upravljanja plažama.
-
Dominantni prirodni potencijal
Šest plaža (od analiziranih 32) može se izdvojiti kao područja s izraženim prirodnim vrijednostima: Ušće (Neretve), Uvala Blaca (otok Mljet), Salbunara (otok Biševo), Stupica Velika (otok Žirje), Oključna (otok Vis), Zaglav (otok Vis).
S obzirom na dominantne prirodne vrijednosti, za ove se plaže može reći da su plaže preporučene zaštite.
Preporuka zaštite ne isključuje korištenje plaže u rekreacijske svrhe – naprotiv, funkcionalnom analizom pokazalo se da su to područja velikih rekreacijskih potencijala. Međutim, upravljanje ovim plažama mora imati očuvanje prirode kao svoj prioritet. Dominantni rekreacijski potencijal
Sedam plaža (od 32 analizirane) može se izdvojiti kao područja s izraženim rekreacijskim potencijalom: Mala i Velika Raduča, Dolac i Kamp "Adriatic" (Primošten), Prapratna (Pelješac), Slanica (otok Murter) te Zlatni rat (otok Brač).
Na ovim plažama osnovna preporuka tiće se razvoja rekreacijskih aktivnosti. Preporuka, naravno ne isključuje posvećivanje posebne pozornosti očuvanju okoliša. To je posebno relevantno za plažu Zlatni rat, koja ima i najizraženije prirodne vrijednosti.
Konfliktna zona
Najveći broj plaža (od 32 analizirane) smjestio se u tzv. području konfliktne zone. Uzevši u obzir činjenicu da većina plaža ima neki oblik zaštite, a ujedno su sve s velikim rekreacijskim potencijalima, to nije iznenađujuće.
Ipak, i među njima postoji razlika: jedan manji broj plaža nalazi u području najizraženijeg konflikta jer imaju jednake vrijednosti prirodnih i rekreacijskih potencijala; jedan dio plaža je u konfliktnoj zoni, ali s izraženijim rekreacijskim potencijalima, dok je najveći broj ipak s tendencijom očuvanja.
